Često postavljeno pitanje: Da li postoji Bog?

Na ovo pitanje želimo dobiti odgovor – ili ne? Ako nema Boga, onda je i besmisleno da ga tražimo. U Svetom Pismu čitamo: A bez vere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj koji hoće da dođe k Bogu, valja da veruje da ima Bog i da plaća onima koji ga traže. (Jevrejima 11,16)  Iako nije moguće dokazati postojanje Boga u naučno matematičkom smislu, mnogo toga što znamo govori za njega.

Lektion1 GlobusSvemir.

Ako se svemir posmatra kao rezultat slučajnosti, to otvara mnoga nova pitanja – a ne odgovara ni na jedno od njih. Tako je i sa teorijom „Velikog praska“. Od čega je nastala prva materija? Čak ni „Veliki prasak“ ne može nešto stvoriti od ničega. Teorija evolucije je široko rasprostranjena, ali isto tako ne osigurana. Kako se mogu iz ničega razviti neverovatno kompleksni oblici života na zemlji? Zato se i još danas govori samo o jednoj teoriji.

Jedino razumno objašnjenje piše u Svetom Pismu.

U početku stvori Bog nebo i zemlju. (1. Mojsijeva 1,1)  Naš svet nije neki slučajni produkt srećnog sastanka čestica „koje su već uvek postojale“, već shvatimo, da mora da postoji velika inteligencija iza tog stvaranja. Verom poznajemo da je svet rečju Božjom svršen, da je sve što vidimo iz ništa postalo. (Jevrejima 11,3)  Stvaranje ima početak i poreklo u Bogu. Jer On reče i postade, On zapovedi i pokaza se. (Psalam 33,9)

Neverovatan raspored i oblikovanje prirode i zakona prirode.

Od ogromnosti svemira do mikroskopski malih životinjica sve ima svoj red. Ali red ne nastaje sam od sebe, nego i zakoni prirode upućuju na jednog zakondavca. On je Bog, koji je stvorio svet i sve što je u njemu. On je Gospodar neba i zemlje. (Dela apostolska 17,24)

Najjasnija indikacija Stvoritelja jeste sam čovek.

A stvori Gospod Bog čoveka od praha zemaljskoga, i udahnu mu u nos duh života i tako posta čovek duša živa. (1. Mojsijeva 2,7)  Za razliku od životinja on ima ono što se naziva „ličnost“. Čovek je u stanju da misli, oseća i želi. On ima savest, može da pravi razumne odluke i da razlikuje između dobrog i zla. On je sposoban za ljubav i strast. Ali iznad svega ima duboku čežnju za Bogom. Odakle ima te karakteristike? Neverovatno je da su postali od evolucije ili od lanca slučajnosti. Čovek nije nikakav slučaj. Kralj David, koji je napisao mnogo Psalama (pesma) u Svetom Pismu, to izražava ovako: Hvalim te što sam divno i čudesno stvoren. Divna su dela tvoja i duša moja to zna dobro. (Psalam 139,14)

Možete besplatno preuzeti svih 12 lekcija u PDF-formatu.

We use cookies on our website. Some of them are essential for the operation of the site, while others help us to improve this site and the user experience (tracking cookies). You can decide for yourself whether you want to allow cookies or not. Please note that if you reject them, you may not be able to use all the functionalities of the site.

Ok